Roč – Kvaderna bratovštine Sv. Bartula

O povijesti Roča govori i „Kvaderna bratovštine Svetog Bartula i knjiga računa Roč“ koja je nastajala u razdoblju od 1523. do 1628., a sadrži većinu troškova bratovštine iz Roča. Uvezani rukopis ima oko 550 strana (270 listova papira). Od 19.st., originalna knjiga se čuva u Arhivu HAZU. U razdoblju od 1527. do 1553. niz zapisa u Kvaderni ostavio je Lukša Bulavac koji je nekoliko puta bio starješina u Roču. Čak je zapisana i godina njegove smrti (1553). Pedesetih godina 16.st. u Kvaderni niz zapisa ostavio je Baldo Benčić. Od 1547. do 1578. zapise upisuje župnik Jerolim Greblo. Za njega se misli da bi mogao biti sin Šimuna Grebla mada postoje i mišljenja da je riječ o njegovom nećaku. Jerolim upisuje sve račune, pa i danas znamo kada su bili radovi u crkvi, kada i gdje je putovao. Jerolima spominje i izvještaj s vizitacije 1558. godine u kojem vizitator piše da je zadovoljan sa zatečenim stanjem u Roču, ali navodi da su župnik Jerolim Greblo i pomoćnik župnika Bartol Juretić oženjeni, a u braku nije jedino pomoćnik Vid (u to je doba Vid bio vrlo mlad). 

Jerolim Greblo spominje se kao prodavatelj knjige Kvarezimal koju je napisao Šimun Greblo. Kvarezimal je prodan svećeniku Mateju Majeku za „1 spud pšenice i 2 spuda masture i sira libric 40“. U Kvaderni je i famozan račun za putovanje u Veneciju. Župnik Jerolim Greblo evidentirao je svaki trošak kojeg su učinili on i Baldo Benčić na ovom putovanju. Upisani su svi detalji, od toga gdje su noćili i koliki su potrošili na jelo i piće. Na put u Veneciju Greblo i Benčić nosili su skoro 200 dukata, što je trebalo poslužiti popravcima crkvenog inventara, nabavci novog inventara i putnim troškovima. Kasnije upise u Kvadernu rade najčešće notari. Među njima je i notar Ivan Benčić čija je većina zabilješki s kraja 16. i početka 17.st. Pojedine male epizode iz života Roča, osim u Kvaderni, nalazimo u drugim glagoljaškim knjigama napisanima u Roču te u glagoljaškim grafitima. Tako znamo da su Roč 1511. zadesili potres i glad, zapis spominje čak i broj žrtava. Godine 1512. harala je neka epidemija (najvjerojatnije kuga – zapis Šimuna Grebla u knjizi „Misal kneza Novaka“), godine 1580. znamo da je ročka župa imala 1.200 stanovnika. Podatke sam pronašla u knjizi "Roč u srednjem vijeku" Zdenka Baloga.