Godine 1225. cijelo ovo područje došlo je pod vlast krčkih knezova Frankopana. Pretpostavlja se da su Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan upravo u dvorcu u Kraljevici kovali urotu za oslobođenje od Habsburgovaca. Godine 1670., saznavši za urotu, Leopold I proglasio ih je neprijateljima i konfiscirao njihovu imovinu. Prije no što je komisija stigla popisati vrijednosti, svi posjedi su opljačkani. Zrinski i Frankopan su ubijeni, a uslijedilo je razdoblje promjena brojnih vlasnika nad nekadašnjim posjedima Frankopana.
Razvoj Kraljevice omogućila je cestovna povezanost. U vrijeme Karla III sagrađena je cesta od Karlovca do Rijeke. Gradnja ceste trajala je od 1725. do 1736., a cesta se, po Karlu III, zvala Karolinskom cestom ili Karolinom. Od 1785. sagrađena je cesta koja je povezala Kraljevicu s Karolinom. Cesta od Kraljevice vodila je do Plasa, a njezini se ostaci mogu na nekim mjestima vidjeti i danas. Ovaj spoj na Karolinu sagradio je Marko Susanni koji je u Kraljevici imao skladišta, tek naknadno su mu vraćeni uloženi novci iz državne blagajne. Početak razvoja brodogradilišta u Kraljevica započeo je 1728., kada je odlučeno da se ovdje sagradi austrijska ratna luka. Godine 1729. započela je gradnja luke, a u luci je sagrađeno veliko brodogradilište. Riječ je o prvom austrijskom ratnom brodogradilištu kao i najstarijem hrvatskom modernom brodogradilištu kojim započinje bogata povijest kraljevičkog škvera. Kraljevica je u razdoblju od 1809. do 1813. pod Napoleonom, zatim opet pod Austrijom dok 1848. ban Josip Jelačić nije postao guverner Rijeke. Ovime i Kraljevica dolazi pod upravu hrvatskog bana.
Nema komentara:
Objavi komentar