Kraljevica i brodogradilište

U vrijeme kralja Karla III Habsburškog, u Kraljevici je sagrađeno brodogradilište (1729. godine). Do 1780. u Kraljevici je sagrađen veći broj austrijskih ratnih brodova. Tada je vlasnik brodogradilišta postalo jedno francusko društvo i započela je gradnja trgovačkih brodova. Razlog brzog odustajanja Austrije od luke u Kraljevici bio je, najvjerojatnije, nedostatak vode, mada postoje i mišljenja o političkoj intrigi koja je omogućila razvoj luke u Trstu nauštrb Kraljevice. Nakon Francuza, vlasnici brodogradilišta postali su Englezi, braća Pritchard. U to vrijeme kraljevički škver radio je niz brodova, među njima i brod „Maria Anna“, prvi parobrod na kotače u austrijskoj mornarici. Brod je porinut u more 25. siječnja 1836. Godine 1852. parobrod Maria Anna trebao je isploviti u Veneciju po cara Franju Josipa. Bilo je nevrijeme pa je zapovjednik broda htio odgoditi putovanje. 

Franjo Josip mu je predbacio plašljivost (očito nije bio pomorac) pa je brod ipak isplovio i doživio nesreću. Poginuli su svi članovi posade i jedan brat Pritchard. Godine 1867. veletrgovac Vjenceslav Turković u suradnji s brodograditeljem Vjekoslavom Arćaninom oživio je škver. Njih dvoje su upravljali škverom do 1875. Neću niti nabrajati tko je nakon toga upravljao škverom. Prije I svjetskog rata u brodogradilištu je radilo oko 1300 ljudi. Kraljevina Jugoslavija nije ulagala u škver pa je broj zaposlenih pao na stotinjak ljudi. Tijekom Drugog svjetskog rata brodogradilište je bilo razrušeno pa je nakon rata obnovljeno i modernizirano. Još sedamdesetih i osamdesetih godina 20. stoljeća u tri popodne, kada bi se začula sirena koja je označavala kraj radnog vremena, Kraljevicu bi preplavile kolone škverana na putu kući, kao i brojni autobusi koji su vozili škverane do mjesta u okolici Kraljevice. Naravno, ne bi mi bili mi da nije brodogradilište propalo. Do stečaja brodogradilišta došlo je 2013. Srećom, 2014. brodogradilište je dano u koncesiju privatnom koncesionaru.