Razvoj opatijskog turizma omogućila je idealna klima, a sve je inicirala izgradnja vile Angioline (na fotografiji). Vilu je sagradio plemić iz Rijeke, Ignio Ritte von Scarpa, godine 1844., a imenovao je vilu po supruzi Angiolini. Raskošna vila okružena je vrtom kojeg su vlasnici pretvorili u park s puno egzotičnog bilja. Vilu su posjećivali mnogi, u njoj su se održavali balovi i društvena događanja pa su i drugi imućni ljudi s ovog područja napravili isto što i Ignio, sagradili vilu na ovom području. Do posjeta hrvatskog bana Josipa Jelačića vili Angiolini 1854. Opatija je bila poznata samo ljudima iz okolice, no tada je započela njezina svjetska slava. Godine 1859. u Opatiju je stigao nadvojvoda Ferdinand, iduće godine carica Maria Anna, supruga cara Ferdinanda I.
Mnogi su liječnici počeli preporučivati boravak u Opatiji zbog blage klime. Riječki liječnik Šporer preporučivao je boravak u Opatiji ljudima s plućnim bolestima, bolestima srca i drugim bolestima. Oni koji su posjetili Opatiju hvalili su je u Beču pa je postala poznata sve većem broju ljudi. Izgradnja pruge Beč - Rijeka omogućila je jednostavnije putovanje i naravno dolazak još većeg broja gostiju. U ljeto 1882. Južna željeznica otkupila je vilu Angiolinu i nekoliko gradilišta, a već iduće godine započela je gradnja prvog hotela na opatijskoj obali, hotela Quarnero. Hotel je svečano otvoren 27. ožujka 1884. Opatiju nisu posjećivali samo bolesni, postala je i mondeno okupljalište te je jedan hotel vrlo brzo postao nedovoljan za sve koji su željeli biti viđeni na Kvarneru. Zato su se gradili i drugi hoteli; Stephanie, Slatina, druge vile... U Opatiji je održan i prvi liječnički kongres 1885. Sudionici kongresa pokrenuli su inicijativu koja je četiri godine nakon kongresa urodila plodom i Opatija je proglašena klimatskim lječilištem (Zemaljski zakon iz 1889.).
Nema komentara:
Objavi komentar