Nakon Uskočkog rata Istra je bila opustošena. Opustošeni su bili i dio Istre pod Venecijom i dio Istre pod Austrijom. Rašporski kapetan Girolamo Corner ostavio je zapis o posljedicama rata u Višnjanu u kojem je broj volova bio smanjen za 95%, krava i teladi za 99,5%, a sitne stoke za 97,2%. Ovo je bila posljedica pljački, ubijanja, gladi, brzog napuštanja domova kada se nije imalo vremena za spašavanje stoke. U Uskočkom ratu u Višnjanu je ubijeno 50% muškaraca, 90% kuća je spaljeno, a 97,5% oranica nije bilo obrađeno. Statistički podaci ni za druge dijelove Istre nisu bili znatno bolji, pogotovo za dio Istre na granici između mletačkog i austrijskog dijela. U ovom dijelu Istre ubijeno je od 30-50% stanovnika, stradalo je od 90 do 99,5% stoke, spaljeno je od 60-90% kuća, a do 98% površina ostalo je neobrađeno.
Mletačka Republika imala je nešto naprednije društveno uređenje, a Pazinska knežija imala je pravi feudalizam. Nakon rata, feudalizam austrijskog dijela doveo je do bržeg oporavka jer je feudalac itekako brzo shvatio da će zarada biti veća ako se brzo povećaju godišnji urodi. Mletačka strana je nakon rata povećala poreze, no problem tko će i kako obrađivati zemlju ostao je neriješen. Veliki dio ljudi je ubijen, stoke nije bilo, bilo kakva zarada bila je gotovo nemoguća. Venecija nije brzo reagirala da stimulira proizvodnju pa je nametanjem novih poreza već siromašno stanovništvo dodatno osiromašila. Ovo je bio razlog preseljenja dijela stanovnika mletačkog dijela Istre u njezin feudalni, austrijski dio. O teškom životu godinama nakon rata govori i odluka gradskog vijeća Motovuna, donesena 29. veljače 1632., čak 13 godina nakon rata, da Motovun ne može vratiti državni dug. Kako nesreća nikada ne dolazi sama, taman kada je započeo kakav takav oporavak Istru je, u razdoblju od 1631. do 1632., pogodila jedna od najgorih epidemija kuge. Podatke o posljedicama Uskočkog rata pronašla sam u knjizi "Doba nasilja, doba straha" Miroslava Bertoše.
Nema komentara:
Objavi komentar