O imenu Volosko postoji nekoliko mišljenja. Po nekima, nekada su na ovoj lokaciji bile štale, a stoka se zatim prodavala u Veneciji ili na našoj obali. Neke od štala bile su za volove koji su se koristili za vuču volovskih zaprega kojima su se tereti odvozili prema kopnu. Po ovoj teoriji, Volosko je dobilo ime zbog volova. Po drugom mišljenju, na obali današnjeg Voloskog iskrcavala se ukradena stoka. Treće mišljenje nema veze ni s volovima ni sa stokom općenito, već je povezano s božanstvom Volosom. U staroslavenskoj mitologiji svijet je izgledao poput stabla. Grane stabla i deblo predstavljali su život, a vladar svijeta živih, neba i zemlje bio je Perun.
Volos (Veles) je bio bog podzemlja, prijevare, magije, stoke i bogatstva, a živio je među korijenjem stabla. Perun i Volos su vječito ratovali, a bitke su završavale pobjedom Peruna. Bitkama između Peruna i Volosa, koje su se ponavljale svake godine, tumačila se i izmjena godišnjih doba i gromovi i munje. Kada je grmilo i sijevalo, ljudi su mislili da se odvija borba između Peruna i Volosa. Zapravo se do danas sačuvao neki vid vjerovanja u ova božanstva. Možda je tradicija najbolje očuvana u pokladnim običajima u Primorju gdje mladići ogrnuti životinjskom kožom i maskama buče po selima želeći otjerati zimu. Povjesničar Kobler (1811-1893) je tumačio da je naziv Voloskog nastao od riječi „Valle Osca“ odnosno uvala pod Učkom.
Nema komentara:
Objavi komentar