Vjerojatno je na ovom mjestu postojala prapovijesna gradina jer i danas mnogi zovu ruševine u Hreljinu „gradinom“. Vjeruje se da je ovdje postojala i rimska utvrda koja je bila sastavni dio niza antičkih utvrda uz obalu. Godine 1225., darovnicom hrvatsko-ugarskog kralja Andrije II, cijeli posjed prešao je u vlasništvo krčkih knezova. Tadašnje naselje se nalazilo na prometnom putu koji je spajao kopno s obalom. Kaštel u Hreljinu je imao dosta stanovnika, ali i veliku gospodarsku ulogu. Luka im je bila u današnjem Bakarcu. Posjed je od 1550. do 1671. bio u vlasništvu obitelji Zrinski. Nakon što su Habsburgovci pogubili Petra Zrinskog i Frana Krstu Frankopana neko je vrijeme posjedom upravljala austro-ugarska komora, a od 1778. grad Bakar.
Karolinska cesta sagrađena je 1728. Cesta je spajala Karlovac s Bakrom i Rijekom. Njezinom izgradnjom kaštel u Hreljinu izgubio je na važnosti, a stanovništvo se preselilo na lokaciju današnjeg Hreljina. Godine 1789. ukinut je hreljinski kaptol, a godinu dana kasnije kaštel je potpuno napušten i od tada propada. Posljednji stanovnici starog kaštela bila su tri svećenika. Osim srednjevjekovnih ostataka kaštela do danas su sačuvani zvonik crkve svetog Jurja i ostaci crkve te kapelica Blažene Djevice Marije. Kaštel je bio nepravilnog oblika, kako je diktirao teren na kojem je sagrađen, a bio je zaštićen zidinama i obrambenim kulama. U kaštel se ulazilo kroz dvoje gradskih vrata. Osim kaštela u Hreljinu, obitelj Frankopan imala je niz posjeda i dvoraca na ovom području. S hreljinske gradine imate pogled na njihov dvorac u Kraljevici, a dvorci su postojali i u Bakru, Driveniku, Grižanama, Novom, Bribiru i Ledenicama. Kaštel se nalazi blizu groblja. Do groblja će vas voditi putokazi, a staza za gradinu počinje odmah ispod groblja.
Nema komentara:
Objavi komentar