Premantura

Najjužniji dio Istre je, prije naše ere, spomenuo Straton kao „Akra pro ton Polon“ (šiljak kod Pule). Rimski geograf Pomponije Mela u 1.st.n.e. koristio je naziv „Promuntarium polaticum“ (pulski vrh), a bizantski đakon je taj dio Istre nazvao „Akroterion polatikon“ (pulski kljun). Župnik D'Elio je u 19.st. pronašao niz zapisa o prošlosti Premanture u župnom arhivu, a one koji su bili u lošem stanju je prepisao pa su ostali sačuvani do danas. Zbog nenaseljenosti, u 16.st. su Prematuru naselili ljudi iz zadarskog zaleđa. Upravo zbog pustog dijela Istre, mletački providur je u Vodnjanu 02. svibnja 1585. dozvolio njihovo naseljavanje. 

U prvom valu u Premanturu je došlo osam obitelji, većinom iz Nadina, Zvongrada i Velima. U drugom valu iz Velima su stigle još tri obitelji (11. siječnja 1597.), a ubrzo (06. travnja 1598.) još dvije obitelji. Dokument iz Vodnjana od 02. svibnja 1585. na neki se način može smatrati godišnjicom osnivanja Premanture, no taj isti dokument je tijekom nekoliko stoljeća bio uzrok sukoba i svađa između Premanture i Pomera. Naime, mletački providur je ovim dokumentom dozvolio da novi stanovnici Premanture mogu koristiti pašnjake blizu Pomera. Dokument nije tu dozvolu detaljnije razradio, pa je započeo sukob između stanovnika Pomera i Premanture koji je trajao nekoliko stoljeća.