U doba svoje vladavine, Gaj Julije Cezar je obnašao i jednu važnu svećeničku funkciju, bio je Pontifex Maximux. Mada na latinskom Pontifex Maximus znači „najviši svećenik“, postojale su svećeničke funkcije koje su bile još važnije (Rex Sacrorum, Flamen Dialis, Flamen Martialis, Flamen Quirinalis). Pontifex Maximux je imao niz zadaća, a jedna od njih je bila usklađivanje kalendara sa stvarnim godišnjim dobima. Prije Cezarove reforme kalendara rimska godina trajala je 304 dana. Jedna godina imala je deset mjeseci: četiri mjeseca imala su trideset jedan dan, a šest mjeseci je imalo trideset dana. Vrijeme se mjerilo od osnutka grada Rima (753.g.p.n.e.). Pontifex Maximux trebao je dodavati dane u kalendarsku godinu kako bi kalendar odgovarao izmjenama godišnjih doba. Cezar se baš i nije proslavio s redovitim usklađivanjem kalendara, a kada je odlučio provesti reformu kalendara potpuno je odustao od toga. Tako je 46. godina prije naše ere trajala 445 dana i zavladao je totalni „kalendarski“ kaos. Zimske svetkovine slavile su se dok je bila jesen, jesenske svetkovine održavale su se usred ljeta. Novi kalendar počeo se primjenjivati od 1. siječnja 45.g.p.n.e. Po Cezaru, kalendar se zove julijanski kalendar, a prijašnji mjesec Quintilis (današnji srpanj) postao je Julius. Na reformi kalendara radili su stručnjaci iz Aleksandrije, predvođeni astronomom Sosigenom. Naknadno, 8.g.p.n.e., mjesec Sextilis preimenovan je u august (kolovoz). Naravno da ego cara Augusta nije dozvolio da se u kalendaru spominje samo Cezar, morao je i on imati „svoj“ mjesec.
Odabran je kolovoz zato jer je car August postigao najviše ratnih pobjeda upravo u ovom mjesecu. Još točniji kalendar od Julijanskog je Gregorijanski kalendar, kojega je 1582. izradio Luigi Ghiraldi na zahtjev pape Grgura XIII. Po julijanskom kalendaru godina traje 365,25 dana. Po još preciznijem, gregorijanskom kalendaru, godina traje 365,2425 dana. Ma koliko god nam se razlika čini minimalnom, u većim vremenskim razdobljima razlika je vidljivija. Danas je razlika između Julijanskog i Gregorijanskog kalendara 13 dana, godine 2100. razlika će biti 14 dana. Danas se u većini zemalja svijeta koristi gregorijanski kalendar, pa čak i u pravoslavnim zemljama koje su julijanski kalendar zadržale samo u njihovoj religiji. Mislim da je nastanak julijanskog kalendara interesantna tema, no ja vam sve živo mogu povezati i s Istrom. 😊 Gaj Julije Cezar je bio osnivač grada Pule (Colonia Pietas Iulia Pola). Njegova ljubavnica je bila Kleopatra, i ona je dozvolila da stručnjaci iz Aleksandrije rade na novom kalendaru. Kada prolazite kraj Slavoluka Sergijevaca, sjetite se da je na indirektan način i slavoluk povezan s ovom pričom. Nakon Cezarove smrti Kleopatra je imala ljubavnu vezu s Markom Antonijem, a Slavoluk Sergijevaca podignut je u čast članovima obitelji Sergii koji su sudjelovali u bitki kod Akcija u kojoj je August pobijedio Antonija i Kleopatru.
Nema komentara:
Objavi komentar