Opatija – ljubavni skandali

Tko god je pomislio da su kraljevi, carevi i prestolonasljednici u Opatiji isključivo uživali u pogledu na more i šetnjama po Lungomare, u druženju po opatijskim salonima, debatiranju o politici i pokazivanju najnovije mode - pogriješio je. U Opatiji je bilo niz skandala. Naravno, službeno se o nekima od njih „nije ništa znalo“, no neslužbeno tračevi su se širili po cijeloj državi. Često su, usprkos naporima elite da se afere zataškaju, najnoviji tračevi bili i na naslovnicama dnevnih novina diljem carstva. Godine 1901. Opatija je brujala o novoj stanovnici Opatije, bečkoj balerini Marii Schleinzer. Pritom su se ljudi manje bavili baletom, a više činjenicom da je Maria bila dugogodišnja ljubavnica habsburškog nadvojvode Otta Franz Josefa s kojim je imala dvoje vanbračne djece. Kćer Hilda udala se za mađarskog trgovca szegedinskom paprikom, Michaela Paulusa Kuczora i tako su nastali famozni Amerikanski vrtovi u Opatiji. 

Supruga Otta Franz Josefa bila je princeza Marija Josipa Saska. U nizu Ottovih ljubavnih avantura, Maria Schleinzer je bila „opasnija“ jer je veza dugo trajala, a imali su i dvoje djece. Izgleda da je preseljenje Marie u Opatiju naredio car Franjo Josip, kao što izgleda i da je Franjo Josip dogovorio njezin brak s liječnikom Juliusom Cohnom. Vjenčanje se održalo 1902., a liječnik je uskoro, gle čuda, u Opatiji dobio vilu i plemićku titulu. Unatoč preseljenju i udaji, veza Marie i Otta trajala je još neko vrijeme, a Otto je i nakon toga ostao aktivan na ljubavnom polju, sve do 1906. kada je umro od sifilisa. Mada je car Franjo Josip tako revno „rješavao“ problematičnu ljubavnu vezu Otta i balerine, i sam car je inspirirao tračere. Opatija je brujala o vezi Franje Josipa s bečkom glumicom Katharinom Schratt (prva fotografija). Naime, njegov brak s naširoko poznatom i popularnom Sissi raspao se. Bečka glumica i Franjo Josip šetali su Opatijom i okolicom, a dolazili su i u Mali Lošinj, u vilu Karolina. Bečki dvor se doista pobrinuo da uživanje u Opatiji ne bude dosadno jer je tračerski svijet obogaćivao raznovrsnim tračevima. U Opatiju je dolazio i nadvojvoda Ludwig Viktor (mlađi brat cara Franje Josipa I.) koji je bio omiljen tadašnjim novinarima. U nedostatku pravih vijesti, njegova seksualna orijentacija, provodi i slično uvijek su bili interesantne teme za pisanje i čitanje. U Opatiju je dolazio i prestolonasljednik Rudolf, sin od Sissi i Franje Josipa (Rudolf je kasnije počinio samoubojstvo u dvorcu Mayerling, nakon što je ubio svoju ljubavnicu Mariju Večeru, no tko će ga znati da li je to baš bilo tako). Rudolf je posjetio Opatiju sa suprugom, nadvojvotkinjom Štefanijom (druga fotografija). I inače je loš brak između Rudolfa i Štefanije bio omiljena tema među dokonim članovima elite pa nitko nije bio iznenađen Rudolfovim dolascima u Opatiju bez Štefanije, ali u društvu drugih žena. Rudolf je imao i jednu lokalnu aferu, onu s Anne Kuranda, suprugom viteza Emilija Kurande koji je bio generalni direktor riječkoga društva Adria. I nakon Rudolfove smrti Štefanija je dolazila u Opatiju, a 1890. bila je na otvaranju planinarskog doma na Učki koji se, njoj u čast, zvao „Štefanijina kuća“. Za vrijeme jednog od njezinih boravka u Opatiji, Štefaniji se pridružila sestra, Lujza, supruga saksonskoga kralja Filipa od Coburga. 

Lujza se u Opatiji zaljubila u konjičkog časnika austrougarske vojske, Hrvata Gezu von Mattachich-Keglevicha (stric dirigenta Lovre von Matačića). Trač rubrike dodatno je začinila vijest da je Lujza za tadašnje pojmove učinila nešto doista neuobičajeno  - napustila je supruga i pobjegla s Gezom. Ovdje se i opet uplela politika i razdvojila Lujzu i Gezu. Geza von Mattachich-Keglevich je izgubio plemićku titulu, oduzeti su mu činovi i osuđen je na zatvor. Optužen je da je krivotvorio potpise (lako je vladati pa izmisliti krivotvorenje potpisa). Lujza je prošla puno gore, proglašena je umobolnom i smještena je u ludnicu. Geza je izašao iz zatvora nakon četiri godine i uporno je smišljao kako da Lujza izađe iz ludnice. Kada je izašla, ponovno su bili zajedno. Kada su zdravstveni stručnjaci potvrdili da je Lujza zdrava, ipak se uspjela normalno razvesti i to 1906. godine. Nakon toga su, uz brojne peripetije, živjeli skupa. Geza je umro 29. rujna 1923, a Lujza 01. ožujka 1924. No, budimo fer, nije samo bečki dvor (ili saksonski) u Opatiji punio tračerske rubrike. Godine 1928. novine Illustrierte Kronen Zeitung su objavile da je u Opatiji ubijena poljska grofica Feodora Sternowska koja je, navodno, u Opatiji upoznala nekog mladića koji joj je poslao ruže. Nakon što ih je pomirisala, Feodora je umrla. Ista osoba je izgleda nakon nekoliko tjedana poslala ruže i njezinoj sestri Leonie u Varšavu. Leonie je imala više sreće, nije voljela ruže pa ih je ostavila sobarici koja je iduće jutro pronađena mrtva. Da li se vijest pokazala netočnom ili nije bilo napretka u istrazi, teško je reći. Nakon početnog žara, novinari su prestali pisati o ovom slučaju. U Opatiji je boravio i Andreas Fellner, s ljubavnicom Gertrudom von Koch. Godine 1929. je Andreas Fellner uhićen zbog sumnje da je 1928. ubio suprugu Katharinu čije je tijelo nađeno spaljeno. Nakon što su se svi raspisali o Fellnerovoj ubojstvu supruge, ispostavilo se da je Fellner imao čvrst alibi i da je u ubojstvo najvjerojatnije upleten Gustav Bauer, Katharinin prijatelj.