Opatija - crkva Marijina navještenja

Sve brojniji posjetioci na početku 20.st., ponajviše iz elitnih krugova Austrougarske, potaknuli su vlasti na gradnju nove crkve u Opatiji. Gradnja je započela 1913., ali je ubrzo prekinuta zbog Prvog svjetskog rata. Tijekom rata neko su vrijeme među zidovima buduće crkve boravili čak i konji talijanske vojske. Kada je rat završio, do tada prikupljena sredstva za gradnju „pojela“ je inflacija. Osim toga, nakon rata na vlast su došli Talijani. Benediktinci, koji su započeli gradnju ove crkve u Opatiji, predali su započetu gradnju talijanskoj grani, takozvanim Olivetancima. Oni su nastavili gradnju i crkva je posvećena 1928. godine. Crkva Marijina Navještenja nalazi se u ulici Joakima Rakovca. Nacrt za crkvu napravio je bečki dvorski arhitekt Karl Seidel 1905. godine. Kamen temeljac postavljen je 22. travnja 1906. godine.

Troškovi gradnje bili su procijenjeni na 600.000 kruna pa su se u Beču prikupljali dobrovoljni prilozi za crkvu. Car Franjo Josip dao je prilog od 10.000 kruna, a jedan nepoznati donator dao je čak 300.000 kruna. Crkva je trobrodna, s velikom kupolom. Nad ulazom je mozaik Zvijezda mora. Ni danas crkva nije potpuno dovršena. U odnosu na početnu ideju, stubište ispod crkve trebalo je voditi sve do mora, no naknadno ovu ideju nije bilo moguće realizirati. Također, zidove crkve trebalo je oslikati freskama, a u svetištu i apsidi oko oltara trebao je biti mozaik. Prozori iznad lađe napravljeni su u tvornici stakla u Innsbrucku, po nacrtima baruna Eugena Von Ransonnet – Villez (1838-1926) koji je 13 godina proveo u Opatiji, u vili Kremešek. Nakon Drugog svjetskog rata, s odlaskom Talijana odlazi i red Olivetanaca. Benediktinac Martin Kirigin nastavlja se brinuti o dovršetku crkve, s idejom da ojača red Benediktinaca. Kirigin je, po uzoru na ciborij u Eufrazijevoj bazilici u Poreču, dao u crkvi napraviti ciborij i novi oltar.