Ližnjan – brodolomi uvala Kuje

Antički moreplovci plovili su uz obalu. Na otvoreno more izlazili bi samo kada je to bilo neizbježno. Zbog toga se veliki broj antičkih brodoloma desio vrlo blizu obale. Za podvodne arheologe u Ližnjanu interesantna je uvala Kuje i Rt Uljeva koji zatvara uvalu s južne strane. Najzaštićeniji dio uvale je jugoistočni dio i upravo se ovdje u antici nalazila luka. Jedna antička vila nalazila se u uvali, na lokaciji crkvice Majka Božja od Kuj. Postoje naznake da se u blizini nalazila još jedna velika antička vila no ova lokacija nije istražena. Rt Uljeva štiti uvalu Kuje od vjetra, ali je istovremeno bio izuzetno opasan. Naime, u moru blizu rta nalaze se podvodne stijene koje su bile kobne za niz brodova. Zbog toga je ovdje otkriveno nekoliko antičkih brodoloma, a moguće je da ih je bilo i više. Lokaciju jednog brodoloma podvodni arheolozi datirali su u sredinu 1.st.n.e. Datacija je bila moguća pomoću pronađenih amfora i dijelova amfora (amfore tipa Lamboglia 2 i nešto amfora tipa Dressel 6A). Pronađeni su i dijelovi posuđa, ali i dijelovi uljanice koja je prikazivala Prijapa, božanstva koji se prikazivao s velikim falusom. Prijap je bio i zaštitnik pomoraca. 

Po djelićima amfora, egejskog posuđa, staklenih čaša i kuhinjske keramike jedan brodolom se datira u kraj 4.st. ili prvu polovinu 5.st. Treći brodolom kod Rta Uljeva desio se u ranom srednjem vijeku, a brod je prevozio opeke. Četvrti brodolom se datira u 5.st. Ovaj potonuli brod prevozio je uglavnom tegulae i imbrekse, dakle građevinski materijal, i nešto amfora. Vjerojatno je brod prevozio ostatke građevinskog materijala kojeg su željeli iskoristiti na nekom drugom mjestu. Malo dalje od rta Uljeva nalazi se hrid Sika. I ovdje je otkriven brodolom. Brod je prevozio opeke spicatum i amfore tip Dressel 6B koje su se masovno proizvodile u Fažani i u nizu drugih istarskih radionica, a koristile su se za maslinovo ulje. Brod je vjerojatno potonuo u 1.st. U samoj uvali Kuje u 2016. podvodni arheolozi otkrili su najmanje petnaest arheoloških nalazišta. Najčešće je riječ o balastnim hrpama (zbog balasta, nenakrcani brodovi prevozili bi vreće napunjene s građevinskim otpadom ili nekim drugim težim materijalom, prije ukrcaja pravog tereta vreće s balastom bi se bacile u more). Ove balastne hrpe su iz razdoblja od 16-18.st. Na istočnom dijelu uvale u podmorju su pronađeni i ostaci iz doba Austrije.