Brijuni - Franz Ferdinand

Prije otprilike petnaest godina kupila sam knjigu „Iz sjećanja starog Austrijanca“. Knjiga je autobiografija Paula Kupelwiesera, a počinje s 1893. godinom kada je Kupelwieser prvi puta stigao na Brijune. Knjiga se nastavlja s kupnjom Brijuna i postepenim nastankom elitnog odmarališta, a završava već s 1909. godinom i prvim dolaskom Franza Ferdinanda (Franje Ferdinanda) na Brijune. Začudio me je takav završetak jer ulaganja i projekti koje je ostvario Kupelwieser nisu završili s 1909. godinom. Štoviše, najveće ulaganje (izgradnja hotelskog kompleksa Neptun) odvijalo se 1912. i 1913., a daljnje planove pomrsilo je izbijanje Prvog svjetskog rata. Nedavno sam na internetu naišla na tekst "Brijuni kao destinacija kulturnog, zdravstvenog i ekoturizma - kako graditi održivu budućnost na lokalnoj turističkoj razini" kojeg je napisala Nataša Urošević, a koji vjerojatno odgovara na pitanje zašto autobiografija završava s 1909. godinom i posjetom  Franje Ferdinanda i supruge Sofije Brijunima (već iduće godine bračni par je proveo na Brijunima dva mjeseca). Fotografiju Franje Ferdinanda na Brijunima preuzela sam s Wikipedie.

U odjelu za rijetke rukopise Austrijske nacionalne knjižnice u Beču nalazi se mnoštvo pisama, fotografija i dokumenata obitelji Kupelwieser. Među njima nalaze se i neobjavljeni dijelovi autobiografije Paula Kupelwiesera te njegova korespondencija s Franjom Ferdinandom. Ovi dokumenti otkrivaju njihov žestok sukob zbog Brijuna. Naime, već za vrijeme prve posjete Brijunima, Franjo Ferninad je želio otkupiti Brijune od Kupelwiesera i ovdje sagraditi svoju rezidenciju. Vjerojatno su na njegovu odluku utjecali i ljepota Brijuna, ali i dobra prometna povezanost s Bečom i blizina ratne luke u Puli. Kupelwieser se suprotstavio planu Franz Ferdinanda i tada su uslijedili brojni pritisci, pregovori, čak i pokušaji da se blokira gradnja hotelskog kompleksa Neptun. Vrijednost Brijuna je tada procijenjena na 25-30 milijuna kruna, što je bilo otprilike duplo više od iznosa ukupne dotadašnje investicije Kupelwiesera u Brijune. Suočen s nepopuštanjem Kupelwiesera, Franjo Ferdinand je promijenio taktiku. Tada je započeo „rat“ s lažnim vijestima koje su bile objavljene u novinama. Primjerice, pariško izdanje „The New-York Herald“ objavilo je da je zbog političke situacije i moguće špijunaže neophodno da Austrija preuzme Brijune i razvlasti Paula Kupelwiesera. Ovu dezinformaciju Kupelwieser je demantirao objavom u brijunskim novinama „Brioni Insel Zeitung”. O njihovom sukobu ne svjedoče samo dokumenti obitelji Kupelwieser već i dokumenti s Bečkog dvora koji se čuvaju u Austrijskom državnom arhivu. Svađa oko Brijuna počela je 1909. i trajala je nekoliko godina. Prekinuta je atentatom u Sarajevu 1914. u kojem su ubijeni Franjo Ferdinand, nasljednik austrougarskog prijestolja, i njegova supruga, a atentat je bio povod za Prvi svjetski rat. Knjiga „Iz sjećanja starog Austrijanca“ prvi puta je objavljena 1918., četiri godine nakon atentata. Opisujući zbivanja na Brijunima nakon 1909., Paul Kupelwieser puno je pisao o svađi s Franz Ferdinandom, ubijenim prestolonasljednikom, pa je vjerojatno zato odlučeno da ovaj dio pisanih materijala uopće neće biti objavljen u autobiografiji.