Dobrinj – cergan

Još 1100. godine Dobrinj se spominje kao grad. Dobrinj je već tada imao svog notara, župnu crkvu  Svetog Stjepana, gradsku upravu... Kroz stoljeća, ova nekada jednobrodna crkva se poprilično izmijenila, a gradnjom bočnih kapela crkva je postala trobrodna. Kako je sagrađena na mjestu s kojeg imate savršen pogled, u opasnim razdobljima koristila se za izviđanje; od tamo se kontroliralo tko se približava Dobrinju. U crkvi se čuvaju vrijedni liturgijski predmeti, slike i kipovi, neki čak i iz 14.st.

 

Ispred crkve je veliki trijem. Stanovnici Dobrinja trijem ne zovu trijem, to je za njih „Cergan“. Moguće obrazloženje ovog jedinstvenog naziva dao je u svojoj knjizi „Terra Incognita“ akademik Branko Fučić. Još u bizantskim dokumentima i u novogrčkom jeziku postojala je riječ „tsergon“. Jedno od značenja te riječi bila je tkana nadstrešnica. Riječ je mogla stići do otoka Krka kada je Krk bio pod Bizantskom upravom. Riječ „cerga“ koristila se i za tkanine kojima se omatala skupocjena roba koja se prevozila brodovima, za prostirke, za tkanine (tende) koje su ljude štitile od sunca. Turci su ovu riječ malo izmijenili („čerga“). I trijem župne crkve štiti od sunca pa mi se ovo mišljenje čini dosta jednostavnim i logičnim.