„Kločev glagoljaš“ je vjerojatno najstariji do danas pronađeni rukopis pisan glagoljicom na hrvatskom jeziku. Rukopis je nastao negdje krajem 10.st. ili početkom 11.st. kada se koristila obla glagoljica. Kločev glagoljaš (Glagolita Clozianus) je homilijar, sadrži zbirku propovijedi poznatih propovjednika. Jezični stručnjaci smatraju da je rukopis na hrvatskom jeziku nastao prevođenjem makedonskog homilijara te pretpostavljaju da je nastao na području na kojem se govorio hrvatski jezik, a nalazio se blizu makedonskog govornog područja (možda u južnoj Dalmaciji ili u Boki). Ime „Kločev glagoljaš“ rukopisu je dao slavist Kopitar (Slovenija, 1780. – Austrija, 1844.). Naime, rukopis je pronašao grof Paris Cloz, u svom dvorcu Marienstein u Tirolu.
Ukoliko se pitate koja je veza ovog rukopisa i otoka Krka,
tada je odgovor jednostavan. Moćni knezovi Krčki (Frankopani) bili su vlasnici
rukopisa. Knjigu su čuvali kao da je relikvija, a dali su je uvezati u skupocjene
korice. Dok je rukopis pripadao Frankopanima, bio je čitav. Kada je posljednji
Frankopan, knez Ivan, bio prisiljen predati vlast Veneciji (godine 1480.), tada
je započela pljačka i uništavanje imetka obitelji Frankopan. U tom „kreativnom“ činu, Kločev glagoljaš je rastrgan. Dio potrgane knjige uspio je
sačuvati don Luka de Rinaldis, koji je do tada bio u službi Frankopana. Listove
koje je on sačuvao, poklonio je plemiću Breisacheru pa su se nasljeđivanjem konačno
pronašli u knjižnici grofa Cloza. Danas je ovih dvanaest listova u Trentu u Italiji.
Dva lista pronađena su u Innsbrucku u Austriji gdje se i danas čuvaju u muzeju.
Nema komentara:
Objavi komentar