Krajem 19.st. i početkom 20.st. vizija Paula Kupelwiesera, novog vlasnika Brijuna kao i znanje i iskustvo njegovog šumara Alojza Čufara definitivno su bili daleko ispred njihovog vremena. Način na koju su krajobrazno uredili Veli Brijun i stare kamenolome na otoku u to je vrijeme bio još neviđen u Europi, a vjerojatno je i danas izvor inspiracije mnogima koji se bave hortikulturom. Sve se na otoku radilo planski; pošumljavanje, sadnja egzotičnih biljaka, gradnja staza i cestica, transformacija zapuštenih kamenoloma u divne šetnice s klupama… Šetnja većinom brijunskih kamenoloma i danas je poseban doživljaj (Čufarov kamenolom, Kochov kamenolom (na fotografiji), kamenolom u kojem je kasnije napravljen zoološki vrt i kamenolom pod brdom Straža) mada su kamenolomi danas ipak drugačiji no što su bili početkom 20.st. jer su, nakon ere Kupelwiesera, i kamenolomi i hortikultura na otoku doživjeli (preživjeli) nekoliko faza devastacije. Na žalost, kamenolom u Gospinoj uvali (takozvani Gospin kamenjak) danas ne možete posjetiti. Kamenolom se nalazi između ostataka bazilike Svete Marije i uvale Dobrika (dio Gospine uvale ili uvale Val Madona).
Početkom 20.st. i u kamenolomu Gospin kamenjak je uređena šetnica. Uz šetnicu je s obje strane bio napravljen nizak zidić građen tehnikom suhozida. S jedne strane šetnice nalazila se kamena stijena visine do 10 metara (ostatak kamenoloma), a između šetnice i ove stijene bio je rasadnik. Naime, Čufar je s punim pravom zaključio kako je na ovoj lokaciji idealna mikroklima, pogotovo u hladnijem dijelu godine, pa je u rasadniku sadio mlade sadnice egzotičnog bilja tek dopremljene na otok. Kada bi sadnice ojačale, presađivale su se na unaprijed određenu lokaciju. Tako su kamenolom ukrašavale mlade predivne biljke čineći šetnju austrougarske elite još čarobnijom. Kako bi se dame u dugačkim haljinama i gospoda u odijelima mogli i odmoriti i ovdje su bile postavljene secesijske klupe. U vrijeme Italije, pa tijekom Drugog svjetskog rata i u poslijeratnoj obnovi u nekoliko navrata je brijunska hortikultura doživjela devastaciju. Po izvještajima komisija iz 1948. i 1952. godine ukupno je na otoku posječeno više od 10.000 velikih stabala; najviše čempresa, borova i cedrova. Ova brojka ne uključuje stabla lovora koji su posječeni u kamenolomima na Velom Brijunu. Kamenolom Gospin kamenjak čak se sredinom 20.st. ponovno koristio kao kamenolom zbog obnove zgrada i gradnje novih vila na otoku. Tako je nestala i šetnica i rasadnik i čarobna atmosfera kamenoloma Gospin kamenjak u kojem je bilo posječeno gotovo petstotinjak stabala. Danas je Gospin kamenjak toliko zarastao u makiju da ga ne možete posjetiti što naravno ne znači da netko tko obožava Brijune ne može čitati o njemu i nadati se da će jednog dana i on postati šetnica barem donekle slična onoj s početka 20. stoljeća.
Nema komentara:
Objavi komentar