petak, 11. listopada 2019.

Vinarstvo u Istri

Vinovu lozu u Istru donijeli su stari Grci i Feničani. Tlo i klima pogodovali su uzgoju, a uzgoj vinove loze potom su prihvatili Histri koji su dodatno poboljšali kvalitetu vina. Izgleda da su Histri naučili namakati kruh u vinu od Grka. Tadašnja su vina bila vrlo jaka (17-18 vol% alkohola), teška i gusta pa ih Grci nisu pili uz obroke već su namakali kruh u vino za doručak. Tek su Rimljani počeli piti vino uz obroke. Sve u svemu, ovo je ujedno i priča kako je nastala poznata Istarska supa. 

Rimljani su također hvalili istarska vina. Carica Livia Drusilla (žena cara Augusta i majka cara Tiberija) doživjela je 86. godina i tajnu dugog života tumačila je uživanjem u tajanstvenom vinu "Vinum pucinum" iz Istre. Najvjerojatnije je riječ o teranu s područja Motovuna ili Sovinjaka. Naime, Plinije navodi da se "Vinum pucinum" radi na brdu u središnjoj Istri do kojeg dopire morska struja (u ta je vremena rijeka Mirna bila plovna skoro do Buzeta). Kroz povijest istarska se vina ne zaboravljaju. Dolaskom Napoleona u Istru istarska proizvodnja vina obogaćuje se proizvodnjom pjenušavog vina. Priča govori kako je ranjenog Napoleonovog vojnika pronašla djevojka iz mjesta Vrh, pomogla mu da se oporavi, a on joj je, u znak zahvalnosti, otkrio tajnu proizvodnje francuskog šampanjca.

Nema komentara:

Objavi komentar