Nakon niza zračnih uzbuna koje su završavale bez posljedica, prvo stradavanje Pule desilo se 9. siječnja 1944. godine. Između 11.20 i 11.45 sati u tri navrata saveznici su bombardirali Pulu i nanijeli gradu štetu. U napadu je učestvovalo stotinjak bombardera čiji je primarni cilj bila Rijeka, no taj dan su Rijeku zaštitili oblaci. Umjesto nad Rijekom svoj opasan teret avioni su ispustili nad Pulom. Tada su posebno stradali Giardini s okolicom, dijelovi Arsenala, Stoja... Osim nanesene štete gradu, u ovom napadu, jednom od najžešćih u Puli, poginulo je stotinjak stanovnika Pule. Idući napad bio je krajem veljače 1944. godine. Cilj napada bila je luka. Dio bombi završio je u moru, a najveću štetu pretrpjeli su brodogradilište i zgrade blizu mora.
Tada je pogođena zgrada kraj Augustovog hrama. Zbog jakih oštećenja zgrada je kasnije potpuno srušena i na njezinom je mjestu danas park. U bombardiranjima u lipnju, kojih je bilo više, stradala je stara jezgra grada. Velika šteta nanesena je katedrali. Samo u bombardiranju 8. lipnja poginulo je petstotinjak ljudi. I do kraja 1944. bilo je nekoliko zračnih napada no uglavnom manjeg intenziteta. Pula je bombardirana i 1945. godine. Samo u veljači Pula je doživjela devet napada. Zadnji zračni napad bio je 06. svibnja 1945. godine. Ukupno je do kraja rata Pula doživjela 23 što veća što manja zračna napada saveznika, prvenstveno usmjerenih na njemačku vojsku koja je bila smještena na Muzilu. Posljedice napada Pula je liječila godinama: od ukupno 3.225 kuća tadašnje Pule, 2.170 bilo je oštećeno, dok je potpuno srušeno 235 kuća. Velika šteta nanesena je i spomenicima, a stradao je i Augustov hram. Na fotografiji je s lijeve strane vidljiva postavljena zaštita kako bi se Augustov hram što bolje sačuvao, dok je s desne strane hram nakon bombardiranja. Podaci su iz knjige "Pula tri tisućljeća mita i stvarnosti, a tekst o stradavanju Pule je napisao Raul Marsetić.
Nema komentara:
Objavi komentar