Vrbnik

Nije bez veze nastala pjesma „Vrbniče nad morem“. Vrbnik je na strmoj stijeni pedesetak metara iznad mora i jedan je od najstarijih gradića na otoku Krku. Na neki način je Vrbnik i kolijevka hrvatske pismenosti. Od petstotinjak glagoljaških zapisa otkrivenih na otoku Krku, njih čak 105 nađeno je u Vrbniku. Šećući starim dijelom Vrbnika na nekoliko ćete mjesta naići na glagoljaške natpise na pročeljima. Glagoljicom je pisan i Vrbnički statut iz 1388. godine. 

Od njega je stariji jedino Vinodolski statut iz 1288. godine. Vrbnički statut je sačuvan, ali ne u originalu nego njegov prijepis iz 1527. koji se čuva u Zagrebu. Stara jezgra Vrbnika je predivna, puna uskih zavojitih ulica koje se malo penju, malo spuštaju. Često je riječ o slijepim uličicama pa ćete za čas doći pred nečija ulazna vrata. Naravno i Vrbnik ima najužu ulicu. U tom malenom Vrbniku pronaći ćete niz crkvi i crkvica. Na ulazu u stari dio grada, kraj parkirališta, nalazi se crkvica Svetog Ivana Krstitelja. Crkvu je sagradio prvi poznati plovan iz Vrbnika, Damjan, godine 1323., i bila je crkva bratovštine. Ispred crkve je lopica (trijem) u kojoj su grobovi vrbničkih svećenika. Crkva Svetog Ivana Krstitelja spada među najstarije očuvane crkvice na Jadranu. Ako krenete prema župnoj crkvi prvo ćete doći do crkvice Svetog Antuna Padovanskog iz 1671. godine (prva fotografija). Za gradnju crkve zaslužna su četiri vrbnička svećenika koji su odredili da nakon petog koljena upravljanje crkvicom pređe u ruke bratovštine Svetog Antuna Padovanskog. 

Slijedi kapelica Svetog Martina (druga fotografija) koju je dao sagraditi svećenik Martin Vitezić 1561. o čemu svjedoči glagoljaški natpis na kapeli. Drugi glagoljaški natpis na kapeli postavljen je 1904., u spomen na dr. Dinka Vitezića, višegodišnjeg hrvatskog zastupnika u Carevinskom vijeću u Beču. Župna crkva, oko koje je vrlo malen trg, sagrađena je 1325., dok je zvonik iz 1527. godine o čemu svjedoči ploča s glagoljičkim zapisom ugrađena iznad vrata od zvonika. Nekada je u prizemlju zvonika bio zatvor. Postoji i legenda koja kaže da je zvonik sagrađen blagom otkrivenim u Gradecu. Nekada se u zvonik, kao i u Desetinec, ulazilo kroz ložu koja je naknadno zatvorena. Desetinec ja kaptolska kuća u kojoj se skupljala desetina, od čega su svećenici (poprilično lagodno) živjeli. U Desetincu je boravio i kaptolski ekonom. U slučaju da se spremalo nevrijeme, zvonio bi kako bi zvonjavom otjerao oblake. U blizini je i crkva Svete Marije Male iz 1505. koju je dao sagraditi vrbnički plovan Vid Saganić. Kod poznate konobe „Nada“ možete nastaviti uskom cestom uz zidine. Nekada je cijeli Vrbnik imao gradske zidine, no ovdje možete vidjeti njihove ostatke kao i ostatke kule. Kada je Vrbnik bio zaštićen zidinama, u grad je vodilo dvoje vrata; Vela vrata i Mala vrata ili Dverca. Cesticom uz ostatke gradskih zidina dolazite do parka i zavjetne crkve Majke Božje od Zdravlja. Domaći ljudi zovu je Gospoja. Crkva je sagrađena 1859. godine. Godine 1855. Vrbnik je pogodila strašna epidemija kolere i tada su se ljudi zavjetovali da će na ovom mjestu sagraditi crkvu.