Omišalj – Fortičina

U kasnoj antici, iznad omišaljske uvale Pesja sagrađena je utvrda koja je prvenstveno služila za obranu luke. Pronađeni su i ostaci kasnoantičke cisterne koja je vjerojatno opskrbljivala vodom stanovnike grada Fulfinija. Izgleda da se utvrda neko vrijeme koristila i u vrijeme dolaska Slavena. Stari dokumenti ne navode kada su na ovoj lokaciji knezovi krčki sagradili utvrdu Fortičinu. Po načinu gradnje i debljini obrambenih zidova vjerojatno je utvrda sagrađena u doba kada je sagrađena i utvrda Gradec (krajem 12.st.). S kopnene strane, pristup utvrdi bio je zaštićen iskopanim jarkom. Na Fortičini je pronađen novčić hrvatsko-ugarskog kralja Emerika (početak 13.st.). Novčić je kovan u Splitu (tada su krčki knezovi vladali i Bračem, Hvarom i Splitom). Unutar obrambenog zida nalazio se plato, površine 1.000 kvadratnih metara, na kojem se nalazila utvrda površine 6x14 metara. 

Fortičinu su knezovi krčki (tada su već postali Frankopani) koristili negdje do polovice 15.st. kada je sagrađena njihova rezidencija u Omišlju. Knez Ivan VII (to je onaj koji je morao otići s Krka i prepustiti otok vladavini Mlečana) 1467. godine sagradio je u Omišlju rezidencijalni dio i jaku obrambenu kulu koja se nalazila na ulazu u Omišalj (kulu su svi zvali „kešte“). Dio građevinskog materijala za njihovu gradnju vjerojatno je donesen s Fortičine. I rezidencijalni dio i obrambena kula porušeni su početkom 20.st. Gradnju frankopanskog kaštela u Omišlju spominje glagoljaški natpis koji se može vidjeti na zidu župnog dvora: „V ime Božja, amen, 1476, juna, kada se poče zidat ta kaštel va vrime kneza Ivana i njega sina kneza Mikule“. Neki stručnjaci vjeruju da se natpis odnosi na godinu izgradnje kule (kešte) te da je rezidencijalni dio do tada već bio sagrađen.