Dvigrad – manje poznate činjenice

Znate li da su u Dvigradu otkrivene ruševine oko dvjestotinjak zgrada. Naravno, među njima su i ruševine štala i gospodarskih zgrada, no većinom je riječ o ruševinama kuća u kojima su živjeli stanovnici Dvigrada. Propast grada započela je s Uskočkim ratom, a zatim su uslijedile epidemije kuge i malarije. Prije Uskočkog rata u Dvigradu je živjelo i do 2000 stanovnika. Uskim uličicama grada sigurno je vladala gužva. Kada bi vrijeme bilo lijepo, gužvi nije bilo jer su tada stanovnici grada radili na poljima oko grada i tek bi se navečer vratili kućama. U srednjem vijeku je Dvigrad imao i dvadesetak crkvi. Tri crkve bile su u samom gradu, ostale su bile u okolici. 

Mada je Dvigrad tada već ostao bez stanovnika, crkva Svete Sofije napuštena je tek 1714. i tada je propovjedaonica iz Svete Sofije preseljena u Kanfanar u crkvu Svetog Silvestra. Ubrzano propadanje crkve Svete Sofije započelo je tek kada se urušio krov, na samom početku 19.st. Tada su iz crkve nestali mnogi vrijedni predmeti. Zna se da je dvigradsko oltarno platno iz 14.st. danas u muzeju u Torinu. Kako su stanovnici Dvigrada napuštali grad i odlazili u Kanfanar i Barat, i danas su ovdje sačuvana neka od dvigradskih prezimena. Naravno, niz prezimena je nestalo (Morgan, Maljevac, Drozina, Kuril…). Prezime Meden sačuvano je do danas, a povijest ovog prezimena može se pratiti još od 15.st. Iz Dvigrada su sačuvana i prezimena Basilisco, Puhar, Filić, Franinović…