Draguć – Sveti Rok

Epidemije kuge u Istri, posebice u 15. i 16.st., razlog su za gradnju mnogobrojnih crkvica posvećenih Svetom Roku, zaštitniku od kuge. Kako bi spriječile dolazak kuge u selo, crkvice su se gradile na ulazu u selo. Neka vas ne zbunjuje lokacija crkvice Svetog Roka u Draguću. Mada se danas nalazi na kraju sela, u prošlosti se upravo ovdje ulazilo u Draguć. Crkva je sagrađena početkom 16.st., a trijem je, sudeći po natpisu, sagrađen nešto kasnije, 1565. godine. 

Cijela unutrašnjost crkve oslikana je freskama istarskog majstora Antuna iz Padove (tako se zove brežuljak kraj Kašćerge u Istri). Na freskama je naslikano 27 scena, od kojih su neke povezane s kugom. Na primjer, na jednoj freski naslikani su Sveti Rok, Sveti Sebastijan i Sveti Fabijan (Sveti Sebastijan i Sveti Fabijan isto su se smatrali zaštitnicima od bolesti). Na jednoj freski je veliki broj mrtvih ljudi. Iz njihovih tijela vire strelice koje simboliziraju kugu. Ostale freske prikazuju scene iz Kristovog života, druge svece i proroke, poklonstvo kraljeva. Na zidu na kojem su ulazna vrata naslikani su „Imago Pietatis“ (na fresci je naslikan „Bolni Krist“ sa simbolima njegove muke) te raj i pakao. U crkvi se nalazi natpis na glagoljici iz 1529. zajedno s imenima naručitelja fresaka, tadašnjeg župnika u Draguću i majstora Antuna iz Padove. Na istočnom zidu nalazi se natpis na latinici koji navodi ime Antuna iz Padove i 1537. godinu. Vjerojatno je većina fresaka naslikana 1529., tek dio njih je naslikan kasnije (1537.) mada postoje i mišljenja da su sve freske nastale 1529., a godina 1537. upisana je greškom jer je Antun iz Padove katkad griješio u pisanju brojeva.