petak, 9. veljače 2024.

Vodnjan – vizitacija Augustina Valiera

Kada je nakon Tridentskog koncila veronski biskup Augustin Valier dobio zadatak nadgledati provedbu crkvenih reformi na području Istre i Dalmacije pod mletačkom vlašću, vjerojatno je očekivao nered, a nered ga je stvarno i dočekao. Temeljito ispitujući stanje u župama na ovom području 1579. i 1580. godine perfekcionist Valier nije se dao zavarati idiličnim opisima koje bi čuo u razgovoru sa svećenicima. Valier i njegova brojna družba razgovarali su i s lokalnim stanovništvom, ali i s pokojim svećenikom kojemu je bilo dosta kaosa i nemorala drugih svećenika, pa bi za čas ta idila nestala. Među svećenicama koji su Valieru otkrili svakakve detalje definitivno je bio i mladi vodnjanski svećenik Damiano Damiani koji je zgrožen nemoralom u crkvi u Vodnjanu ubrzo otišao iz grada. Kasnije se Damiani vratio u Vodnjan, čak je postao i vodnjanski župnik. Zasigurno je njegov brzi napredak u karijeri olakšalo i „cinkanje“ vodnjanskih svećenika kao i činjenica da je bio svjedok optužbi u procesima koje je nakon vizitacije pokrenula inkvizicija. Naravno, crkvu je tada brinulo jačanje protestantizma pa su Valieru na piku bili „odmetnuti“ svećenici koji su prigrlili protestantske ideje, no zanimale su ga i mnoge druge stvari koje je zapisivao u izvještaje koji su sačuvani do danas. Pišući izvještaje Valier očito nije „zažmirio na jedno oko“ već je stranice i stranice izvještaja posvetio svećenicima pijancima, svećenicima koji su živjeli sa ženama pa čak imali djecu i unuke, svećenicima koji su kartali, svećenicima psovačima… Ponegdje bi u izvještaj uletio i netko tko nije svećenik, a čije ponašanje je bilo nemoralno. Vizitaciju u Istri Valier je započeo u siječnju 1580. upravo u Vodnjanu. Tada je Vodnjan bio najveći istarski grad. S obzirom da se u Vodnjanu nalazi i crkva Svetog Martina u kojoj je zasjedao sud inkvizicije, vjerojatno ćete pomislili da su vodnjanski svećenici živjeli u skladu s crkvenim naukom i držali se zaključaka Tridentskog koncila i prije no što je stigao Valier. Ništa od toga, svećenicima je bilo baš lijepo sve dok i njih i stanovnike Vodnjana nije izrešetao Valier brojnim pitanjima. 

Crkvu je zanimao Vodnjan iz još jednog razloga, Vodnjan je bio jedan od centara u Istri iz kojih se širio protestantizam. Valier je izvještavao o fažanskom kapelanu koji je postao protestant, a sa ženom Matteom imao je blizance. Protestantizam je prigrlio i kanonik Beltramo Rota iz Vodnjana. Osim protestantizma, Valier je otkrio o Roti štošta, pa tako i činjenicu da je imao petero djece s tri žene. Zbog „nemorala“ Rota je bio kažnjen i zatvorom i globom, zbog protestantizma su Rotu gnjavili i ispitivali idućih šest godina, sve do njegove smrti 1586. godine. Dvije kćeri je imao i vodnjanski kanonik Pasquino Fabris. Kasnije je Valier iz Buzeta izvještavao o neznalici Jurju Bojcu, buzetskom kapelanu no u Vodnjanu se bavio s neznalicom Giacomom Cineom. Ne samo da je župnik Cineo bio neznalica, Cineo je imao i vezu s Janjom Kranjicom koja je, zajedno s njihovim djetetom, umrla na porodu. Mada je priznao vezu s Janjom, Giacomo je uporno demantirao da je nakon smrti Janje bio u vezi s njezinom sestrom Jelenom. Cineo je bio kažnjen i izbačen iz crkve. Valier se ozbiljno uhvatio ukoštac s protestantizmom te je njegova vizitacija u Vodnjanu pokrenula niz procesa koje je protiv protestanata provodila inkvizicija. Obitelj Cineo je imala nekoliko članova koji ne samo da su kod sebe sakrivali protestantske knjige nego su ih čitali stanovnicima Vodnjana. Vodnjanac Biassio Tessero je zbog protestantizma čak pobjegao iz Vodnjana u Žminj. Najgore je prošao Andrea Grk koji je zbog protestantizma osuđen na smrt. Ubijen je utapanjem u jednom od kanala u Veneciji 1584. godine (zbog protestantizma je na isti način ubijen je i fra Baldo Lupetina tridesetak godina ranije, godine 1556.). Podatke o Valierovoj vizitaciji u Vodnjanu pronašla sam na portalima koji su u lipnju 2022. objavili članke o predavanju koje je tada održala dr.sc. Milena Joksimović u Vodnjanu, a koja je ujedno i autorica knjige Apostolska vizitacija Pulske biskupije 1580. godine.

Nema komentara:

Objavi komentar