Punat – tragikomičan doček nadvojvode

Franjevački samostan na otočiću Košljun već u 19.st. posjećivali su mnogi važni i malo manje važni gosti. Osim Štefanije i Rudolfa, u 19.st. Košljun su posjetili austrijski nadvojvoda Josip (posjetio je Košljun 1826.), nadvojvoda i kasnije car Meksika Maksimilijan (1858.), nadvojvoda Karlo Stjepan, nadvojvoda Albreht itd. Posjet nadvojvode Karla Stjepana (1860-1933) bio je najavljen pa su stanovnici Punta pripremili svečani doček. Taj dan je gradić bio čist i ukrašen zastavama, a stanovnici u najboljim odijelima od ranog jutra čekali su važnog gosta. Naravno, tu su bili i načelnik i svećenik. Nadvojvoda s pratnjom ujahao je u Punat u 9 ujutro. Prije njegovog polaska na otočić Košljun, bilo je u planu razgledavanje mjesta, svečani doručak i počasna salva iz topova. Vražji topovi – upravo su oni bili razlog tragedije koja srećom nije ostavila ozbiljnije posljedice pa se ubrzo pretvorila u komediju. 

Naime, za počasne salve bio je zadužen Petar Franolić, a Punat je tada raspolagao s nekoliko topova mužara. Jadan Franolić, upravo se njemu desila nezgoda jer se prilikom počasne salve baš njegov top raznesao u komade i nanio ozljede nesretnom Franoliću. Karlo Stjepan odmah je poslao liječnika iz njegove pratnje da se pobrine za Franolića, a zatim i posjetio ranjenika u njegovoj kući. Nadvojvoda je dogovorio s krčkim liječnikom da redovito obilazi ranjenika. Nakon svečanog doručka u kući Antona Žic Klačića, nadvojvoda je krenuo barkom na Košljun. Nakon toga su svi koji su imali barke počeli veslati prema Košljunu, a na barkama je bio gotovo cijeli Punat. Nemili događaj s topom, osim ranjavanja Franolića, nije izazvao teže posljedice. Samo možemo zamisliti zlobne komentare i šale na račun topa, isprva među očevicima, a potom i stanovnicima cijelog Punta i okolice. Nakon Košljuna nadvojvoda je posjetio Bašku. Inače, nadvojvoda Karlo Stjepan kupio je 1885. vilu u Velom Lošinju i time je inicirao razvoj lošinjskog turizma.