Karlo I. Austrijski (ili Karlo IV. Ugarski) bio je
posljednji vladar Austro-Ugarske monarhije (na fotografiji sa suprugom Zitom). Vladao je u razdoblju od 1916. do 1918. Kada se rodio (1887.) vjerojatno nitko nije očekivao
da će Karlo postati vladar tadašnje države. Karlovi roditelji bili su princeza Marija
Josipa Saska i habsburški nadvojvoda Otto Franz Josef. Kao i ostali članovi
vladajuće obitelji, i oni su često dolazili na našu (tada austrijsku) obalu.
Otto je, zbog njegovih preljuba, bio česta tema tračeva u monarhiji. Njegova dugogodišnja
ljubavnica Maria Schleinzer, s kojom je Otto imao sina i kćer, preselila se
1901. u Opatiju. Karlovom dolasku na vlast prethodio je niz tragičnih
događaja u obitelji Habsburg. Još prije njegovog rođenja ubijen je brat Franje
Josipa, Maksimilijan (ubijen 19. lipnja 1867.). Kada je Karlo imao dvije
godine, u dvorcu Mayerling umro je jedini sin Franje Josipa, Rudolf (afera Mayerling). Po službenoj
verziji, Rudolf je prvo ubio ljubavnicu, a zatim počinio samoubojstvo. Za
razliku od službene verzije, pronađeni prvi (necenzurirani) policijski
zapisnici učinjeni onog dana kada su u dvorcu otkrivena njihova tijela, neki
drugi dokazi i izjava koju je pred smrt izrekla Zita, supruga Karla I (umrla
1989.), idu u prilog tvrdnji da su i Rudolf i Marija Vetshera ubijeni. Nakon Rudolfove
smrti prestolonasljednik je postao nećak Franje Josipa, Ottov brat Franjo
Ferdinand koji je pak ubijen u atentatu u Sarajevu 1914. godine. Zbog ovakvih okolnosti Karlo je postao
prestolonasljednik, a nakon smrti Franje Josipa I (u prosincu 1916.) postao je vladar
Austro-Ugarske.
Tada je već bjesnio Prvi svjetski rat. Karlo je pokušao zaustaviti rat, a glavni pregovarač u
ovim pokušajima bio je njegov šogor, Sixtus od Bourbon-Parme. Pregovori su
završili neuspjehom. Godine 1918. Karlo I je pokušao reorganizirati Austro-Ugarsku
ponudivši narodima u sastavu monarhije pravo na autonomiju no spremnost za
promjene došla je prekasno. Tada je već niz naroda tražilo potpunu samostalnost
i vlastitu državu. Ne želeći se odreći prava na prijestolje na koncu je zajedno
sa suprugom prognan na Madeiru gdje je umro 1. travnja 1922. godine, u dobi od
34 godine. Umro je kada je njegova supruga Zita čekala njihovo osmo dijete. Do danas je sačuvano niz fotografija Karla I na našoj
obali. Dio njih nastao je i prije no što je postao vladar tadašnje države. Karlo
je počeo dolaziti na Brijune s majkom koja je među prvima otkrila čari ovog
otočja. Kao i mnogi drugi članovi obitelji Habsburg Karlo je dolazio i u
Opatiju i okolicu te, naravno, u Pulu u kojoj je bila austrougarska ratna luka. Godine 2021. u Državnom arhivu u Pazinu otkrivena je
presuda dvojici mladića koji su 1911. postavili barikadu na cestu Vodnjan –
Bale. Naletjevši na barikadu, automobil u kojem je bilo šestero putnika je
oštećen. Jedan od putnika bio je i Karlo. Presudom je Mihovil Butković iz
Gajane (rođen 1894.) kažnjen s četiri mjeseca tamnice, a Paškval Matias iz
Gajane (rođen 1898.) s tri tjedna zatvora. Sudeći po kaznama, ovo vjerojatno
nije bio pokušaj atentata nego mladenačka glupost koja je dovela do prometne
nesreće. Karlov posljednji posjet Istri bio je u travnju 1918. Tada
je iz Pazina krenuo u zapadni dio Istre sve do juga poluotoka. Idući dan je posjetio
Gračišće, Pićan, Plomin, Labin, Rabac, Opatiju, Volosko, a zatim se u Matuljima
ukrcao u vlak kojim se vratio u Beč. Tijekom posljednjeg posjeta Istri, s Karlom I je bio i
njegov osobni fotograf Heinrich
Schuhmann. Do danas je pronađeno tridesetak fotografija s ovog putovanja, od
čega je na njih jedanaest Karlo I fotografiran u Gračišću.
Nema komentara:
Objavi komentar